Pedagozi definišu motiv kao “Grupu sila koje pokreću ljudsko ponašanje i usmjeravaju ga ka određenom cilju.” Postoji i druga definicija, koja je možda preciznija: “Unutrašnje stanje – fizičko ili psihičko – koje utiče na ponašanje pod određenim okolnostima, i vodi ga dok ne stigne do određerog cilja.”
Ako bismo se zapitali šta to motiviše čovjeka da nauči Kur’ani Kerim, mogli bismo naći odgovor u sljedećim stvarima:
a) Nagrada i sevap, i postizanje visokog stupnja u džennetu.
b) Nadmetanje: “I neka se za to natječu oni koji hoće da se natječu.”
c) Poznavanje onoga što se uči – od prvog do posljednjeg i poštovanje nivoa naučenog. Hafiz osjeća da iz ničega prelazi u sticanje i hifz. Ovo je jedan od efektnih motiva koji dovode do podizanja nivoa. U svemu tome ne treba zanemariti ulogu šejha koji te preslušava, kao što je već objašnjeno.
d) Namjerno učenje napamet i određivanje cilja koji se želi postići hifzom. Nema sumnje da je cilj muslimana sticanje Allahovog zadovoljstva. A jedno od najvećih sredstava za postizanje tog cilja jeste Kur’ani Kerim. Muslimanu je poznato kakvu nagradu je Allah pripremio hafizu i učaču Kur’ana, i visoke stepene tokom života i nakon smrti. Ovo su dovoljni motivi da se mladi i stari usmjere ka učenju ovog Kur’ana. Ovi ciljevi (obilna nagrada i velika čast za učače Kur’ana) stvaraju jednu unutrašnju psihološku atmosferu koja čovjeka podstiče na hifz bez obzira na sve poteškoće. A iskrena želja za učenjem Kur’ana ruši sve prepreke.
Jedna od najvažnijih uloga učitelja – odgajatelja je da napravi način svojim učenicima ukažu na ovaj momenat, da bi se ovi motivi usadili u njih odmalena, da odrastu na tome i da im to postane lična želja.
Jedan naučnik se bavio istraživanjem stranih jezika. Došao je do zaključka da vojnik može naučiti da govori strani jezik za nekoliko mjeseci, dok je učenicima u školama potrebno i nekoliko godina. l pored toga, njihov nivo poznavanja nije zadovoljavajući.
Jasno je da uzrok ovoj velikoj razlici leži u jačini motiva kod vojnika i učenika… Vojnik shvata važnost učenja jezika i cijeni to, dok učenik ne shvata ovu važnost. On učenje stranog jezika vidi kao školsku obavezu koje se mora otarasiti.
A svima je poznat primjer da čovjek uoči ispita nauči mnogostruko više gradiva nego tokom godine ili semestra. A razlog tome je upravo njegov jak motiv da uspije i ne propadne…
Izvor: “Kako ćeš naučiti Kur’ani Kerim”
Autor: Dr. Jahja ibn Abdurrezzak El-Gavsani
