Derogacija se ne dešava osim u ajetima naredbe ili zabrane. Ti ajeti su jasni u traženju ili su u izjavnom obliku koji imaju značenje naredbe ili zabrane, s tim da to traženje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu, Njegovim sifatima, knjigama, poslanicima, Sudnjem danu, moralnim osobinama, osnovama ibadeta i međuljudskim odnosima jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni – šeri’ati.
Uzvišeni Allah kaže:
“On vam propisuje u vjeri isto ono što je propisao Nuhu i ono što objavljujemo tebi, i ono što smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovjedajte i u tome se ne podvajajte!'”
(Eš-Šura, 13)
“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.”
(El-Bekare, 183)
“I oglasi ljudima hadždž! – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih.”
(El-Hadždž, 27)
Allah, subhanehu ve te’ala, kaže o odmazdi:
“Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A onome ko od odmazde odustane, biće mu to od grijeha iskupljenje. Oni koji ne sude prema onom što je Allah objavio pravi su nasilnici.”
(El-Maide, 45)
Allah, azze ve dželle, kaže o džihadu:
“A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili.”
(Alu Imran, 146)
Allah, tebareke ve te’ala, kaže o ahlaku:
“I iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno.”
(Lukman, 18)
Takođe u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u značenju traženja, poput prijetnje i obećanja.
Izvor: “Skraćeni prikaz nauke o Kur’anu”
Autor: Menna El-Kattan
