Biranje mjesta za učenje je također veoma važno u tom procesu. Zato je poželjno da mjesto ne bude pretrpana slikama, rezbarijom, ukrasima i predmetima koji odvraćaju pažnju. Bolje je da mjesto bude što zatvorenije – pod uslovom da je vazduh svjež i čist – nego da se uči napolju, među drvećem ili u bašti. Na takvim mjestima pogled se zamajava i luta.
Ovome nas savjetuju neki naši prethodnici (selef), koji su bili preteča u mnogim disciplinama savremene pedagogije. Hatib EI-Bagdadi je rekao:
“Znaj da za učenje postoje posebna mjesta kojih se mora držati onaj koji želi da uči. A najbolja mjesta za učenje su: sobe na gornjim spratovima (zato što je u njima čist vazduh), svako mjesto daleko od stvari koje odvraćaju pažnju , gdje te ništa neće prepasti i odvratiti ti pažnju, ili savladati te pa te spriječiti… Nije pohvalno učiti u blizini biljaka niti zelenila, na obalama rijeka, niti pored puta, zato što se na ovakvim mjestima čovjek ne može koncentrisati niti smiriti.”
Ibn Dževzi je rekao:
“Ne treba učiti na obali rijeke, niti u prisustvu zelenila, da se pažnja ne bi odvraćala.”
Učenje i koncentrisanje se razlikuje od slobodnog čitanja. A širina, šarenilo i drveće odvraćaju pažnju i narušavaju koncentraciju. Ovakva mjesta pogoduju slobodnom čitanju, koje ne zahtijeva napor niti koncentraciju, kao kada se čita povijest ili priče. A najbolje mjesto koje mi predlažemo, jeste džamija, zato što u njoj čovjek čuva svoja tri organa:
oko jer u džamiji ne vidi haram, uho jer ne čuje ono čime Allah nije zadovoljan i jezik jer govori isključivo dobro.
Ova tri organa u cjelini predstavljaju sredstvo pomoću kojeg se uči Kur’an. Ako su oni sigurni, tada je i pamćenje stabilno i kvalitetno. Ovome možemo dodati učenje šetajući od stuba do stuba ili od ćoška do ćoška u džamiji. Hodanje pospješuje cirkulaciju u udovima kada oslabe; ono je ustvari kao punjenje baterija. Hodanje je vrlo pogodno za ponavljanje.
Tada u ruci držiš mushaf i otvoriš ga kad god zastaneš ili se dvoumiš. Učenju na neki način može pomoći vezanje za određeno mjesto. Na primjer, čitaonicu odredi za učenje sure Isra’, džamiju za suru Nahl… Slika mjesta će se urezati u pamćenje, a sa njom i sura koja se uči i tako će postati teško izbrisiva. Ovo je, dakle, jedan od načina da učvrstiš svoj hifz od početka.
A poznat nam je događaj kod prvog spuštanja objave Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u pećini Hira, koja se poklopila sa tim dragim mjestom. Ajeti koje je čuo urezali su se u njegovo pamćenje uz sliku te pećine. Najveći dokaz ovome što govorimo je spuštanje Kur’ani Kerima u Mekki, drugog dijela u Medini, trećeg dijela na tom i tom brdu, četvrtog dijela u Aišinoj kući itd…
A pripovijeda se od Abdullaha ibn Mes’uda, radijallahu anhu, da je rekao:
“Koja god sura iz Allahove Knjige bi se spustila, ja bih znao gdje je to bilo.”
(Buhari, Vrijednosti Kur’ana, 9/47, hadis br. 5002)
Zato, dragi brate, ako te Allah počasti odlaskom na umru, npr., odredi jedan dio Kur’ana i nauči ga u Mekkanskom Haremu, pored časne Kabe. Kad a posjetiš Medinu, isto tako odredi jedan dio koji ćeš naučiti u Revdi. Tako će tvoj hifz biti povezan sa ovim mjestima, što je mnogo bitnije budući da su to čista i sveta mjesta. Prilikom obnavljanja osjetićeš da je to što si tamo naučio čvrsto i postojano.
Ibn Džubejr je spomenuo da je završio hifz na jednom putovanju, dok je bio u egipatskoj pustinji, pored jednog bunara sa pitkom vodom.
(Putovanje Ibn Džubejra, 43)
Zar ima nešto ljepše od ovakve uspomene!? Izbjegavaj da učiš pred ogledalom, da ti se ne bi narušavala koncentracija. Šejtan te navodi da gledaš u njega i navodi te na razne misli da bi te odvratio od učenja Kur’ani Kerima. Međutim, ogledalom se može poslužiti prilikom učenja ishodišta i osobina glasova.
Učenik treba da gleda u njega kada želi da popravi izgovor ishodišta, tako što će obratiti pažnju na pokrete usana i položaj jezika prilikom izgovora. Jer, ogledalo ima važnu ulogu u uočavanju finesa kod izgovora harfova iz njihovih ishodišta. Nedavno sam saznao da neke škole jezika preporučuju ogledala, i koriste ih u fonetičkim kabinetima, zbog njihove važnosti na ovom polju.
Izvor: “Kako ćeš naučiti Kur’ani Kerim”
Autor: Dr. Jahja ibn Abdurrezzak El-Gavsani
